ETIMOLOGIJA: lat. rana = žaba ( rodovi ove vrste često rastu na
vlažnim staništima)
lat. ficus = hemoroid (rabi se kao sredstvo za
liječenje hemoroida)
PORODICA: Ranunculaceae (žabnjaci)
SINONIMI:
· Ficaria nudicaulis A.Kern.
· Ficaria verna Huds.,
· Ranunculus ficaria agg.,
· Ranunculus ficaria L. ssp. nudicaulis(Kern.) Hegi
Bilo je rasprava o rodnoj pripadnosti ove vrste, pa su je neki smatrali zasebnim rodom (Ficaria)
NARODNI NAZIVI:
bobolj, bobovnik, ladnjak, ledinjak, macja mudašica, zlatica, živorodna zlatica.
Lesser celandine
lopatičasta zlatica, navadna lopatica
Scharbockskraut (Scharbock = skorbut)
OPIS: Zlatica je nisko-rastuća zeljasta trajnica koja može doseći visinu od 30 cm . Raste u humkastoj bazalnoj rozeti, pojedine biljke mogu narasti do promjera 30 cm. listovi su na peteljkama i gusto raspoređeni na mesnatim stabljikama 10-30 cm visine.
Mesnati, goli, tamno-zeleni listovi mogu varirati od srcolikih, bubrežastih do duguljastih s cjelovitim ili ovalno-narovašenim rubom. Veliki su 40-80 mm širine i 40-90 mm dužine. Biljka ima tri (rijetko 4) zelena lapa duga 5-8 mm . Cvjetovi su žuti, oko 2 do 6 cm široki, rastu pojedinačno iznad lišća na cvjetnim stapkama dugim 10-30 cm. Cvjetovi imaju uske obrnuto jajolike latice koje blijede s vremenom. Broj latica na pojedinom cvijetu varira u rasponu od 6 do 26 . Roščići su dlakavi, bez kljuna, 3-4 mm dugi. Gusta korjenova masa usidruje biljku i sastoji se od kijačastog gomolju sličnog glavnog korijenja 5 do 100 mm dužine i vlaknastog postranog korijenja. Nakon cvjetanja, neke podvrste proizvode blijede rasplodne pupove (bulbile) u lisnim pazušcima.
Agregatna je biljka, što znači da dolazi u većem broju različitih podvrsta koje je teško razlikovati. U Europi se pojavljuje u 5 podvrsta, od kojih je u Hrvatskoj zabilježeno 3:
Lisna plojka do 8 cm široka i 9 cm duga; peteljke do 28 cm duge; promjer cvjetova 60 mm ; ahene (roščići) veličine 5.0 mm x 3.5 mm
1. Peteljke robusne, ali razgranjena, bulbili prisutni u lisnim pazušcima nakon cvatnje. . . . . . . subsp. ficariiformis
2. Stabljike robusne i uspravne; bez bulbila u lisnim pazušcima nakon cvatnje. . . ... . . subsp. Chrysocephalus
Lisna plojka do 4 cm u promjeru; peteljke do 15cm duge; cvjetovi do 40mm promjera; roščići veličine do 3,5 x 2.2 mm
3. Listovi zbijeni pri osnovi i nekoliko njih na kratkoj peteljci. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . subsp. calthifolius
Listovi manje zbijeni pri osnovi i veći broj na produženoj peteljci
4. Bulbili nisu prisutni u lisnim pazušcima nakon cvatnje, ahene dobro razvijene. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . subsp. ficaria
5. Bulbili prisutni u lisnim pazušcima nakon cvatnje; ahene slabo razvijene. . . . . . . . . . . . . subsp. bulbilifer
Najraširenija podvrsta je subsp. bulbifer Lambinon
STANIŠTE: Zlatica često raste u velikim skupinama, nekad pokriva tlo poput tepiha. Raste na vlažnim mjestima – uz potoke, jarke, u šumama, vrtovima, šikarama, voćnjacima, parkovima na hranjivim, umjereno kiselim, rastresitim, humoznim, pjeskovitim ili ilovastim tlima, pretežno na toplijim staništima.
VRIJEME CVATNJE: Cvate do veljače do svibnja.
Cvjetovi su otvoreni samo za sunčana vremena, u sumrak i kad kiši se zatvaraju.
Jedan je od vjesnika proljeća
RAZMNOŽAVANJE: Razmnožava se najčešće vegetativnim putem - rasplodnim
pupovima
Oprašuju je kukci, ali dolazi i do samooplodnje kada izostaje posjet kukaca - Coleoptera (uglavnom Meligethes sp.), Diptera, Hymenoptera (uglavnom Apis mellifera L.) i Lepidoptera.
RASPROSTRANJENOST: Prirodno je rasprostranjena je u Europi, srednjoj Aziji i sjevernoj Africi, udomaćila se u Sjevernoj Americi, Australiji i Novom Zelandu. U Ameriku uvezena kao uresnica, nekontrolirano se razmnožava i jak je kompetitor autohtonim svojtama, pa je proglašena invazivnom.
UPORABA: cvjetni pupovi - kao zamjena za kapare,
mlado lišće (prije cvatnje) termički obrađeno služi kao divlje povrće.
Korijenje – škrobom bogato ( kao povrće) – tek kad biljka ocvate
Ljekovita svojstva -protiv hemoroida, protiv skorbuta (mlado lišće ima nešto veći postotak askorbinske kiseline)
Također se koristi kao uresnica (postoje i hibridi sa dvostrukim ocvijećem)
Dobra je za ranu peludnu pčelinju pašu
KURIOZITET: iako je dvosupnica R. ficaria razvija samo jednu supku.
