Ranunculus ficaria L. (Zlatica)

ETIMOLOGIJA: lat. rana = žaba ( rodovi ove vrste često rastu na 

                                                      vlažnim staništima)

                           lat. ficus = hemoroid (rabi se kao sredstvo za 

                                                            liječenje hemoroida)

PORODICA: Ranunculaceae (žabnjaci)

SINONIMI:

·         Ficaria nudicaulis A.Kern.  

·         Ficaria verna Huds.,

·         Ranunculus ficaria agg.,

·         Ranunculus ficaria L. ssp. nudicaulis(Kern.) Hegi

Bilo je rasprava o rodnoj pripadnosti ove vrste, pa su je neki smatrali zasebnim rodom (Ficaria)

NARODNI NAZIVI:

 bobolj, bobovnik, ladnjak, ledinjak, macja mudašica, zlatica, živorodna zlatica.

 Lesser celandine

 lopatičasta zlatica, navadna lopatica

 Scharbockskraut (Scharbock = skorbut)

OPIS: Zlatica je nisko-rastuća zeljasta trajnica koja može doseći visinu od 30 cm . Raste u humkastoj bazalnoj rozeti, pojedine biljke mogu narasti do promjera 30 cm. listovi su na peteljkama i gusto raspoređeni na mesnatim stabljikama 10-30 cm visine.

Mesnati, goli, tamno-zeleni listovi mogu varirati od srcolikih, bubrežastih do duguljastih s cjelovitim ili ovalno-narovašenim rubom. Veliki su  40-80 mm širine i 40-90 mm dužine. Biljka ima tri (rijetko 4) zelena lapa duga  5-8 mm . Cvjetovi su žuti, oko 2 do 6 cm široki, rastu pojedinačno iznad lišća na cvjetnim stapkama dugim 10-30 cm. Cvjetovi imaju uske obrnuto jajolike latice koje blijede s vremenom. Broj latica na pojedinom cvijetu varira u rasponu od 6 do 26 . Roščići su dlakavi, bez kljuna,  3-4 mm dugi. Gusta korjenova masa usidruje biljku i sastoji se od kijačastog gomolju sličnog glavnog korijenja  5 do 100 mm dužine i vlaknastog postranog korijenja. Nakon cvjetanja, neke podvrste proizvode blijede rasplodne pupove (bulbile) u lisnim pazušcima.

Agregatna je biljka, što znači da dolazi u većem broju različitih podvrsta koje je teško razlikovati. U Europi se pojavljuje u 5 podvrsta, od kojih je u Hrvatskoj zabilježeno 3: 

Lisna plojka do 8 cm široka i 9 cm duga; peteljke do 28 cm duge; promjer cvjetova  60 mm ; ahene (roščići) veličine 5.0 mm x 3.5 mm

1.       Peteljke robusne, ali razgranjena, bulbili prisutni u lisnim pazušcima nakon cvatnje. . . . . . . subsp. ficariiformis

2.       Stabljike robusne i uspravne; bez bulbila u lisnim pazušcima nakon cvatnje. . . ... . . subsp. Chrysocephalus

Lisna plojka do 4 cm u promjeru; peteljke do 15cm duge; cvjetovi do 40mm promjera; roščići veličine  do 3,5 x 2.2 mm

3.       Listovi zbijeni pri osnovi i nekoliko njih na kratkoj peteljci. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . subsp. calthifolius

Listovi manje zbijeni pri osnovi i veći broj na produženoj peteljci

4.       Bulbili nisu prisutni u lisnim pazušcima nakon cvatnje, ahene dobro razvijene. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . subsp. ficaria

5.       Bulbili prisutni u lisnim pazušcima nakon cvatnje; ahene slabo razvijene. . . . . . . . . . . . . subsp. bulbilifer

Najraširenija podvrsta je subsp. bulbifer Lambinon

STANIŠTE: Zlatica često raste u velikim skupinama, nekad pokriva tlo poput tepiha. Raste na vlažnim         mjestima – uz potoke, jarke, u šumama, vrtovima, šikarama, voćnjacima, parkovima na hranjivim, umjereno kiselim, rastresitim, humoznim, pjeskovitim ili ilovastim tlima, pretežno na toplijim staništima. 

VRIJEME CVATNJE: Cvate do veljače do svibnja.

       Cvjetovi su otvoreni samo za sunčana vremena, u sumrak i kad kiši se zatvaraju.

       Jedan je od vjesnika proljeća

RAZMNOŽAVANJE: Razmnožava se najčešće vegetativnim putem  - rasplodnim 

                                    pupovima

Oprašuju je kukci, ali dolazi i do samooplodnje kada izostaje posjet kukaca - Coleoptera (uglavnom Meligethes sp.), Diptera, Hymenoptera (uglavnom Apis mellifera L.) i Lepidoptera. 

RASPROSTRANJENOST: Prirodno je rasprostranjena je u Europi,  srednjoj Aziji i sjevernoj Africi, udomaćila se u Sjevernoj Americi, Australiji i Novom Zelandu.  U  Ameriku uvezena kao uresnica, nekontrolirano se razmnožava i jak je kompetitor autohtonim svojtama, pa je proglašena invazivnom.  

UPORABA: cvjetni pupovi - kao zamjena za kapare,

mlado lišće (prije cvatnje) termički obrađeno služi kao divlje povrće.

Korijenje – škrobom bogato ( kao  povrće) – tek kad biljka ocvate

Ljekovita svojstva  -protiv hemoroida, protiv skorbuta (mlado lišće ima nešto veći postotak askorbinske kiseline)

Također se koristi kao uresnica (postoje i hibridi sa dvostrukim ocvijećem)

Dobra je za ranu peludnu pčelinju pašu

KURIOZITET:  iako je dvosupnica R. ficaria razvija samo jednu supku.