ETIMOLOGIJA: grč. hepar,
hepatos = jetra (zbog oblika lista, nekad
se biljka koristila za liječenje jetre)
lat. nobilis =
plemenit, glasovit, poznat
PORODICA:
Ranunculaceae (Žabnjaci)
SINONIMI:
·
Anemona hepatica L.
·
Anemone angulosa auct., non Lam.
·
Anemone triloba Stokes
·
Hepatica triloba Chaix
NARODNI NAZIVI:
HRV: jetrenka, trokrpa, ditelina
velika zlatna, jatrenka, jetrna, jetrnik, očesa mačkina, trojica, jetrenka trokrpa, sasa prava, plava šumarica, plava sasa
ENG: liverleaf,
hepatica, liverwort, kidneywort, pennywort, liver flower
SLO: jetrnik, navadni jetrnik
DE: Leberblümchen, dreilappiges leberblümchen,
märzblümchen
OPIS: Niska
trajnica, visine do 15 cm. Kratki
končasti tamnosmeđi rizomi
iz kojih strše brojne dlakave stabljike crvenkasto-smeđe boje.
Prizemni listovi rascijepani u tri jajolika režnja kožasti su i goli,
s gornje strane zeleni, odozdo ljubičasti. Pojavljuju se u rozeti
na dugim peteljkama koji su prije cvatnje gusto dlakavi, kasnije
uglavnom goli. Stari listovi prezimljuju, a novi izbijaju nakon cvatnje.
Cvjetovi dvospolni, širokog raspona boja od bijele (rijetko) preko
nebesko plave i ružičaste do tamnoljubičaste promjera do 2,5 cm.
Sastoji od najčešće 6-7 lapova, makar su pronađeni i primjerci od 10.
Ispod cvjetova su tri dlakava jajolika pricvjetna lista Plodovi su
dlakavi jednosjemeni oraščići s kratkim kljunom.
iz kojih strše brojne dlakave stabljike crvenkasto-smeđe boje.
Prizemni listovi rascijepani u tri jajolika režnja kožasti su i goli,
s gornje strane zeleni, odozdo ljubičasti. Pojavljuju se u rozeti
na dugim peteljkama koji su prije cvatnje gusto dlakavi, kasnije
uglavnom goli. Stari listovi prezimljuju, a novi izbijaju nakon cvatnje.
Cvjetovi dvospolni, širokog raspona boja od bijele (rijetko) preko
nebesko plave i ružičaste do tamnoljubičaste promjera do 2,5 cm.
Sastoji od najčešće 6-7 lapova, makar su pronađeni i primjerci od 10.
Ispod cvjetova su tri dlakava jajolika pricvjetna lista Plodovi su
dlakavi jednosjemeni oraščići s kratkim kljunom.
-
Jedina je vrsta svoga roda ( ako ju ne smatramo
svojtom roda Anemone)
STANIŠTE:
Jetrenka raste u svijetlim šumama, šikarama, rubovima šuma hrastovog i bukovog pojasa
te u bukovo-jelovim sastojinama.
Usipjeva na sviježim do umjereno suhim humoznim tlima pretežno na
vapnencu
VRIJEME CVATNJE: cvate od ožujka
do travnja, na višim staništima i početkom svibnja. Cvjetovi su za vrijeme kiše i noću zatvoreni. Cvijet traje 8 dana.
RAZMNOŽAVANJE
: sjemenjem koje raznose mravi i drugi
kukci, te vegetativno . Oprašuju ju kukci - uglavnom pčele
RASPROSTRANJENOST:
prirodno u tri odvojena područja :
1. Europsko (izuzev Grčke, Britanije i krajnjeg sjevera),
2. Korejsko-japansko
3. Sjeverno američko
područje
U Hrvatskoj je
rasprostranjena u zapadnoj Slavonij, Hrvatskom Zagorju, Medvednici, Samoborskom gorju, Slunju, Hrastovičkoj gori, Ogulinu i Kleku, Ličkoj
Plješivici i Velebitu te Istri.
Svojom ljepotom
osvojila je i vrtlare koji je uzgajaju po vrtovima i parkovima kao omiljenu
uresnicu
UGROŽENOST: osjetljiva je vrsta zbog nestanka prirodnih staništa, paljenja i sakupljanja cvjetova.
UPORABA:
Kao
i ostale biljke iz porodice Ranunculaceae, jetrenka sadrži blago otrovni spoj protoanemonin koji se sušenjem
razlaže na netoksični anemonin.
Danas se još
rijetko koristi za liječenje jetre, žuči, slezene, bubrega, mjehura i pluća, u
homeopatiji za liječenje grla, bronhitisa i jetre
Uzgaja se kao
uresnica,
Kao medonosna
bilja prosječne je izdašnosti
KURIOZITET:
Ova biljka nema latice, već su njihovu
ulogu preuzeli lapovi koji žarkim bojama privlače oprašivače, i otpadaju
Nema komentara:
Objavi komentar